Županijska skupština Splitsko-dalmatinske županije na svojoj 20. sjednici, održanoj 28. ožujka 1996. godine, Odlukom o osnivanju osnovala je Javnu ustanovu za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Splitsko-dalmatinske županije sa ciljem zaštite, održavanja i promicanja zaštićenih dijelova prirode na području Splitsko-dalmatinske županije. Temeljem odluke o osnivanju Ustanova je registrirana pri Trgovačkom sudu u Splitu, 23. listopada 1996. godine, kao neprofitna organizacija u vlasništvu osnivača. Od 2014. godine Ustanova nosi skraćeni naziv Javna ustanova MORE I KRŠ.
http://www.moreikrs.hrPakleni otoci su arhipelag od 19 otoka i hridi pred gradom Hvarom. Pretežan vegetacijski pokrov su makija i alepski bor, pa otoci gledano iz zraka imaju karakterističnu zelenu boju, uz bijeli obrub stijena u supralitoralu. Šljunčane plaže su male i rijetke. Na najvećem otoku postoje tri povremeno naseljena zaseoka. Obale otoka su vrlo razvedene, što još doprinosi njihovoj krajobraznoj ljepoti i atraktivnosti. Pakleni otoci nikada nisu funkcionirali kao samostalna zajednica, već su uvijek bili naslonjeni na obližnji grad Hvar. Posljednjih desetljeća – zbog vlastite atraktivnosti i neposredne blizine značajnog turističkog centra Hvara – Pakleni otoci su izloženi velikom turističkom pritisku. Taj se pritisak najviše očituje kroz gradnju turističkih kapaciteta, te skoro nekontroliran nautički turizam, koji sidrenjem ugrožava podmorje. U sklopu arhipelaga su i atraktivne ronilačke destinacije, koje su također potencijalno ugrožene.
Na nekim je otocima prije bilo nešto ovaca, a i značajno su gnjezdilište galeba klaukavca. Postoji mogućnost gniježđenja još nekih ne toliko čestih vrsta morskih ptica. Arhipelag je dobio ime po paklini – smoli kojom su se nekad premazivali brodovi.
Javna ustanova MORE I KRŠ obavlja djelatnost zaštite, održavanja i promicanja zaštićenih područja Splitsko-dalmatinske županije u cilju zaštite i očuvanja izvornosti prirode, osiguravanja neometanog odvijanja prirodnih procesa i održivog korištenja prirodnih dobara, te nadzor nad provođenjem uvjeta i mjera zaštite prirode na zaštićenim područjima kojima upravlja Ustanova.
Ustanova upravlja i područjem ekološke mreže sukladno Zakonu o zaštiti prirode i podzakonskim aktima.
Ustanova sukladno Zakonu o zaštiti prirode obavlja neposredni nadzor u zaštićenim područjima, i to:
nad pojedinim biljnim i životinjskim vrstama, te provodi nadzor nad zaštićenim prirodnim vrijednostima putem službe čuvara prirode.
nadzor nad provođenjem uvjeta i mjera zaštite na području kojim upravlja.
Za gospodarsko korištenje prirodnih dobara ili obavljanje druge djelatnosti na zaštićenim područjima kojima upravlja, Ustanova može dati koncesijsko odobrenje na vrijeme do tri godine pravnim i fizičkim osobama koje su registrirane za obavljanje djelatnosti pod uvjetima i na način propisan Zakonom o zaštiti prirode.